Šehidski mevlud u Žepču: “Da li bi nas prepoznali naši šehidi?”
U Ferhat-pašinoj džamiji u Žepču, u nedjelju, 16. 3. 2025. godine, povodom noći Lejletu-Bedr upriličena je mevludska svečanost, centralna za područje Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Žepče, kojoj je prisustvovao veliki posjetilaca.
Ovaj mevlud se tradicionalno uči nakon iftara koji se priređuje za porodice šehida, a program, kojeg zovu i “Šehidski mevlud”, izveli su imami, učenici i učenice medresa i studenti koji u džematima Medžlisa Žepče obavljaju ramazansku praksu.
Goste je u svojstvu domaćina dočekao džematski imam Benjamin-ef. Hodžić, a glavni imam ovog medžlisa Džafer-ef. Gračić je podsjetio da šehidska žrtva obavezuje društvenu zajednicu, ali i pojedince.
“Gjde su primjeri poštovanja šehida?”
– Ova okupljanja, između ostalog, služe tome da preispitamo vlastiti odnos prema šehidima. Moramo znati da šehidi nisu naši, oni su Allahovi, a na nama je obaveza da sebi odgovorimo koliko i praktično pokazujemo poštovanje njihove žrtve – rekao je efendija Gračić.
Podsjetio je i na šehidsku dovu, prema kojoj oni traže priliku da ponovo stanu u odbranu vjere i domovine. Kako ističe, njen sadržaj može biti motiv za preispitivanje.
– Možemo se i trebamo pitati da li bi nas naši šehidi prepoznali, ako bi Allah uslišao njihovu dovu, pa ih vratio da brane domovinu – naglasio je Gračić.
Mevludu je prisustvovao i zenički imam hafiz Fahir-ef. Arnaut, koji je podsjetio na značaj doživljaja ovakvih programa u ključu vlastitog prostorno-vremenskog konteksta.
Nema čuda bez truda
– Zašto nam trebaju ovakvi programi? Prvenstveno zbog toga što sebi ne smijemo dozvoliti da nas “iz iste rupe zmija dvaput ujede”. Sjećanje na šehide je obaveza i zbog sadašnjeg trenutka – istakao je Arnaut.
Uz osvrt na često vezivanje bitke na Bedru uz fenomen čuda, hafiz Arnaut je upozorio na opasnost pojednostavljenog razumijevanja ove poveznice.
– Znajte da nema čuda bez truda, pa moramo znati i razumjeti šta je prethodilo Bedru u smislu truda Poslanika, a.s., i ashaba, pa je Gospodar nakon toga poslao vojsku meleka kao pomoć. Allah žrtvu nagrađuje – pojasnio je hafiz Arnaut.
U nastavku je podsjetio da je Muhammed, a.s., nakon bitke na Bedru oslobađao zarobljenike, ukoliko deset muslimana poduče čitati i pisati.
Time je ukazao na prve riječi Objave – Ikre’ (Uči), istaknuvši da je Poslanik, a.s., petnaest godina nakon objave tih riječi pokazao koliko mu je stalo do ove naredbe.
– Nema namjesništva bez znanja – riječi su hafiza Arnauta.
“Ne dajte da nas plijen dijeli”
Naposljetku, podsjetio je da je nakon bitke na Bedru Allah, dž.š., objavio ajete o ratnom plijenu, čime je ukazao da upravo takvo nešto može biti predmet razjedinjenja među muslimanima.
Uz Medžlis Žepče, suorganizatori tradicionalnog mevluda su Udruženje “Zambak” i porodica Šečić, koja tradiciju bedranskog mevluda baštini već 100 godina.
Ovoj tradiciji je 2000. godine pridružena praksa da se, uz sjećanje na šehide Bedra, upriliči i program sjećanja na šehide Žepča.
Predsjednik Udruženja “Zambak” Rusmir Agić se u razgovoru za Preporod.info prisjetio prvog takvog programa u, još uvijek devastiranoj, Ferhat-pašinoj džamiji.
– Sjećam se prvog obilježavanja, prije 25 godina, u porušenoj Ferhadiji. Organizaciju je tada vodila Nedžida Tabaković, iako trenutno nije tu zbog zdravstvenih razloga. Sve se to dešavalo u nekom povratničkom zanosu, a bilo nas je sigurno dvije stotine i svi smo skupa iftarili – prisjetio se Agić.
Tradicija ostala uprkos smjeni generacija
Od tog datuma se, kao sastavni dio programa, uz učenje Kur'ana, kasida i mevluda, čitaju imena 244 šehida ovog kraja.
– Među 244 šehida su i 33 civila, a sva njihova imena čitamo već 25 godina. Dolaze nove generacije, a mnogi članovi porodica šehida, nažalost, više nisu među nama – zaključuje Agić.
Organizatorima se na iftaru pridružio i federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Nedžad Lokmić te je iskazao riječi podrške ovom obliku njegovanja kulture sjećanja.
– Podsjećanje na šehidsku žrtvu je nešto što nas obavezuje, zbog čega pozdravljam vašu tradiciju. U skladu s vlastitim mogućnostima vam se stavljam na raspolaganje za podršku realizaciji vaših projekata – istakao je Lokmić.
Sve džamije u Žepču su porušene 1993. godine, nakon što su Bošnjaci protjerani iz ovog grada.
U obnovljenim džamijama, danas se odvija bogat vjerski, obrazovni i kulturni život, kojim se ponose mještani, ali i članovi Islamske zajednice širom Bosne i Hercegovine.
(Nedim Gondžić/Preporod.info)
