Realizovana treća aktivnost OMS-a Žepče u sklopu projekta „Jačanje međureligijskog dijaloga u Bosni i Hercegovini“

Trideset aktivistica Odbora Žepče uputilo se u posjetu aktivisticima u Goraždu, u subotu, 24. novembra 2018. godine, kako bi se unaprijedila saradnja, dijalog i društvena angažovanost ova dva Odbora, ali i kako bi se iste edukovale i podsjetile na različite oblike društvenog aktivizma. Povod posjete bila je realizacija tribine „Moralnost, odgoj i aktivizam u religijama“ u sklopu projekta „Vrijednost i značaj žene vjernice u lokalnoj zajednici“. Odbor u Žepču ovaj projekat implementira zajedno sa Međureligijskim vijećem i Catholic Relief Service. Dženan ef. Imamović i Tomislav Čarapić, sekretari Odbora Goražde kao i Dragana Jevtović, dočekali su grupu žena Odbora Žepče ispred džamije Kajserija o čijoj su historiji, gradnji i ornamentima, učesnice imale priliku čuti kada su ušle u džamiju.

Kayserija džamija se nalazi na desnoj obali rijeke Drine u Goraždu. Ovaj vjerski objekat je donacija naroda Turske, odnosno stanovnika grada Kajserija za stanovnike grada Goražda. Džamija je sagrađena 2009. godine i krase je dvije munare visine 44 metra.

Posjeta je nastavljena JI od džamije, prema kapeli sv. Dominika. Nešto više o obredima, molitvama i predmetima koji se koriste prilikom molitvi govorila je aktivistica Odbora Žepče, Ružica Jukić-Ezgeta, zbog odsustva svećenika Ćuturića. Župa Goražde obnovljena je 1989. godine, a za župske potrebe kupljena je jedna kuća u kojoj je župski stan i kapela. Od te godine župa je pod zaštitom sv. Dominika.

Crkva Svetog Đorđa posjećena je posljednja. Posevećana je sv. Đorđu i potiče iz sredine 15. stoljeća te predstavlja zadužbinu Stefana Vukčića Kosače, ktitora više pravoslavnih manastira i crkava na području Hercegovine. U manastiru koji je osnovan uz Crkvu Sv.Đorđa u Sopotnici je između 1519. i 1526. godine radila štamparija Božidara Goraždanina, jedna od najstarijih štamparija na ovim prostorima. O historijatu i etapama izgradnje crkve učesnice je upoznao paroh goraždanski Mihailo Andrić.

Nakon posjeta vjerskim objektima u Goraždu, aktivistice su nastavile druženje u prostorijama crkve sv. Đorđa gdje je održana i tribina na pomenutu temu. Na samom početku, u ime Odbora Žepče, prisutne je pozdravila Anesa Džinić-Odobašić koja je istaknula važnost saradnje odbora, jer se zajedničkim snagama radi na jačanju međureligijskog dijaloga diljem naše države. Dragana Jevtanović, aktivistica Odbora Goražde bila je u svojstvu moderatorice i napomenula je da se ljudi, svakodnevno, međusobno odgajaju. U uvodnom dijelu, Svetu tajnu braka u pravoslavlju predočila je Dejana Jagodić, koja označava venčanje kroz koje Sveti Duh sjedinjuje u jedno biće hrišćana i hrišćanku. Iz zdravog braka proizilazi i zdrav pojedinac koji neumorno radi na odgoju potomaka u skladu sa moralnim vrijednostima religije i društva. Sami time stavlja sebe i svoje potomke na raspolaganje zajednici kako bi istu učinio i sebi i drugima ljepšim mjestom za življenje.

Ružica Jukić-Ezgeta ističe da je u katoličanstvu glavni preduslov za razvijanje moralnih vrijednosti sloboda, koja uz sebe veže i odgovornost. Moralne vrijednosti kod svakog katolika svrstavaju se u šest skupina temeljnih vrlina poput mudrosti, hrabrosti, humanosti, pravednosti, umjerenosti i transcendentnosti na koje katolički odgoj treba da bude usmjeren.

Pomenula je i da kršćanski odgoj poznaje vrhovni  primjer, a to je Isus Krist. Isus je okupljao apostole, odgajao ih u vjeri i moralu, poslao ih svijet da i oni uče, odgajaju i šire vjeru i moralne vrijednosti kako bi sve ljude učinio njegovim učenicima.

 

„Sve su ovo teme o kojima može da se piše, priča i odvojeno obrađuje, ali kako god da se pogleda, pričati o jednoj,  a ne pomenuti druge je odveć krnjavo“, naglašava Samra Smajić-Radovović, asistentica MRV-a BiH na projektu „Jačanje međureligijskog dijaloga u BiH“. Islam tretira ove teme odvojeno, a zatim ih sublimira u jednu cjelinu.

Počevši svoje izlaganje, definisala je moral (ćudoređe, ćudorednost) u najširem smislu. To je oblik društvene svijesti, skup nepisanih pravila, narodnih običaja, navika i normi koji su prihvaćeni u životu neke zajednice.Na moral utječu: svijest ljudi, odgoj u porodici, religija, tradicija, životno iskustvo i politika. Zatim je precizirala pojam odgoja kao procesa kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti. Dva prethodna pojma povezala je sa aktivizmom (iz lat. activus = „činiti, aktivno“) koji označava intenzivno zagovaranje ciljeva ili uvjerenja motivisane osobe na različitim područjima društvenog života.

Društveni aktivizam u islamu temelji se na kur'anskom principu naređivanja dobra, a zabranjivanja zla o kojem se eksplicitno govori u ajetu: ”Jedni drugima pomažite u dobročinstvu i čestitosti (bogobojaznosti), a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strašno kažnjava.” (El-Maide, 2)

Iskreni i pravi vjernik mora i trebao bi biti moralan, odgojen i društveno angažovan, zaključak je ove tribine.

A.O.