Potpisan ugovor o izgradnji Trzanske džamije
Tih godina, Žepče je, kao mnoge gradove u BiH, zahvatio ratni požar i zadesila sudbina većine gradova u našoj domovini. To ratno vrijeme, obilježavaju ubijanja, logori, protjerivanja, rušenja stambenih ali i vjerskih objekata. U tom periodu, na području naše općine, ukupno je porušeno 9 objekata u vlasništvu Islamske zajednice. Od tih devet, u samom gradu je 6, a među njima je i trzanska (Ali-begova džamija), koja je i predmet našeg pisanja. Naime, „ 23.08.1993.godine, u 02 h. i 15 min. noću, eksplozija koja je probudila cijeli grad i okolinu, raznijela je Trzansku (Alibegovu) džamiju i munaru. Kameni blokovi i limovi sa kupola padali su po čitavom užem dijelu grada. Ovo se dogodilo u potpuno mirnoj noći augusta 1993. godine, a ne u „višednevnim žestokim sukobima između muslimanskih i hrvatskih snaga“ kako to piše Franjo Marić u svojoj posljednjoj „Kronologiji žepačkoga kraja“.(I.ef.Efendić, „IZ-a u Žepču, u periodu 1458.-2008.godine). 
U međuvremenu, do 2008.godine, obnovljene su sve porušene džamije, osim Trzanske. Te 2008.godine, donesena je odluka da se krene i u njeno ponovno dizanje. Očišćena je lokacija od ruševina, položen je kamen-temeljac, te su urađeni novi temelji. Kamen-temeljac je položio rahm. Muhamed Tokalić, naš žepčak, veliki vakif i dobrotvor koji je živio i radio u Rijeci.
U isto vrijeme, rodila se ideja da se Trzanska džamija i njen harem kandiduju na listu spomenika kulture u BiH. Naravno, u MIZ-e Žepče su znali da će te aktivnosti dodatno poskupiti i vremenski oduljiti izgradnju džamije, ali se imalo strpljenja i nade da će se to pozitivno riješiti. Tako je i bilo. U januaru 2009.godine, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, uvrstila je Trzansku džamiju i njen harem na svoju listu. Od tada, pa do danas trajala je „borba“ i prikupljanje potrebne dokumentacije, kako bi nadležna Federalna i državna ministarstva izdale sve potrebne dozvole. I taj posao je uspješno završen, krajem 2011.godine, a na red je došao tender za izvođača radova. Ovdje je važno napomenuti i posebno istaći angažman žepčaka Huse Barca, koji živi i radi u Sarajevu, bez kojeg bi sav ovaj posao mnogo teže išao. Uporedo sa dešavanjima u Sarajevu, u MIZ-e Žepče, je formiran građevinski odbor za izgradnju Trzanske džamije na čelu sa gosp. Mustafom Čauševićem, koji je zajedno sa predsjednikom I.O. gosp. Arminom Bećom i glavnim imamom h. Izet ef. Efendićem, rješavao svu potrebnu dokumentaciju na našem terenu. Punu podršku imali su od organa općine i njenog načelnika gosp. Mate Zovke. Nakon provedenog tendera, i odabira najpovoljnijeg izvođača, došao je i taj dan, 03.03.2012.godine, kada je i svečano potpisan Ugovor o izgradnji Trzanske-Alibegove džamije u Žepču. Ugovor vrijedan 999.999,00 KM, potpisali su u zgradi MIZ-e Žepče, u ime MIZ-e Žepče, predsjednik građevinskog odbora gosp. Čaušević, predsjednik I.O. MIZ-e Žepče gosp. Beća i glavni imam MIZ-e Žepče Izet ef. Efendić, a u ime izvođača radova „Građevinar Fajić“ iz Mostara, direktor firme gosp. Fajić Arif.
Potpisivanju su prisustvovale mnoge zvanice, načelnik općine gosp. Mato Zovko, predsjedavajući O.V. Žepče gosp. Muhamed Jusufović, savjetnik u federalnom ministarstvu gosp. Nurđehan Šahinović, članovi građevinskog i izvršnog odbora, žepački imami, predstavnici medija; „Dnevni Avaz“, BHT, radio Žepče. 
Nažalost, iako je bio obaviješten i pozvan, ovom velikom događaju, iz opravdanih razloga, nije prisustvovao muftija zenički mr. Ejub ef. Dautović. Nakon potpisivanja i razmjene Ugovora, svi zajedno su posjetili i lokaciju Trzanska džamije i obišli temelje, budućeg bisera osmanske kulture na ovim područjima. Inače, ova džamija za sada je jedini spomenik kulture na području naše općine. Projektom je predviđena izgradnja objekta, onakvog kakav je bio oko 1900.godine, dakle u što izvornijem obliku, iz perioda poslije obnavljanja nakon paljenja od strane Eugena Savojskog.
Svi prisutni su sa oduševljenjem pozdravili ovaj svečani i historijski trenutak za muslimane Žepča a i za našu općinu uopće. Nadamo se da ćemo ubrzo svi zajedno prisustvovati i njenom svečanom otvorenju, ako Bog da. Kada je u pitanju finansiranje izgradnje ove ljepotice, za sada se zna da je trećinu sredstava uplatio turski vakuf "Diyanet" ,a za ostalo, ćemo se pobrinuti i prikupiti, onako uspješno nadamo se, kako smo podizali i sve naše druge porušene objekte. Zbog toga vas ovom prilikom i pozivamo da svojim dobrovoljnim prilozima pomognete izgradnju ove ljepotice i nacionalnog spomenika kulture. Uplate možete izvršiti na već poznate načine, ili na blagajnu medžlisa ili na naše račune otvorene u bankama sa naznakom "prilog za Trzansku džamiju".
