S puta po Carigradu
Uz česte odmore i bez ikakve žurbe, preko Srbije i Bugarske, u Istanbul smo stigli sutradan nešto prije dvanaest sati. Smjestili smo se u sobe hotela, koje su bile besprijekorno čiste, prostrane i uredne. Istog dana poslije, odnosno oko 17.00 h, zajedno smo posjetili plato „Sultan Ahmeda“. Na tom platou su dva najljepša spomenika ili građevine Istanbula.
Sultan Ahmedova džamija Sultan ahmedova (plava džamija) sa šest munara i Aja sofija, koja je bila crkva pa džamija, pa crkva, a sada je to muzej. Jedan veoma znamenit kompleks, na kome se nalazi još mnogo znamenitosti, kao što su njemačka česma, zmijski stub, Konstantinov toranj, turbe Sultan Ahmeda.
Drugog dana posjetili smo i Dolmabahče, carsku palatu na Bosforu. Ova palata pokazuje svu raskoš i moć Osmanskih sultana. Umjetnine neprocjenjive vrijednosti, oslikani zidovi i stropovi carskih odaja, kristalni luster dugačak 35 metara sa 750 sijalica, težak 4,5 tona, inače poklon od engleske kraljice Viktorije, sve to daje jednu veoma jasnu sliku o kakvoj je sili toga vremena bila riječ.
ispred Dolmabahce palate
Istog dana posjetili smo Čamildžu, izletište sa kojeg se najljepše vide Istanbul, bosforski kanal, oba velika mosta i ostale ljepote Istanbula.
Trećeg dana plovili smo mramornim morem u potrazi za Prinčevim ostrvima. Boravili smo na Bujuk Adi, najvećem ostrvu. Šetnja ostrvom završila se u ribljem restoranu ili kafeima, gdje se sladoled plaćao i do 20 maraka. 
Hairli smo doplovili ponovo u svoju luku, a onda posjetili jedan veliki robni centar „Histori“u kome se tražila roba od imena.
Četvrtog dana posjetili smo muzeje „Panorama“ 1453 i „Minijaturk“. Panorama 1453 je novo čudo od muzeja. 
fotografija iz muzeja Panorama 1453
U ovom muzeju imate osjećaj da se uprvo sada osvaja Istanbul a vi ste u njemu. Nešto što se stvarno ne zaboravlja. Minijaturk je muzej na otvorenoj ledini od 6000 m2 na kome su izložene sve makete najznačajnijih građevina u osmanskom carstvu. Tamo su našli svoje mjesto i Stari most u Mostaru i Ćuprija na Drini. 
pored Starog mosta u muzeju Minijaturk
Petog dana posjetili smo džamiju Sultan Mehmeda Fatiha koji je 1453 g. osvojio Istanbul a 1463. godine i Bosnu. Posjetili smo njegovo turbe, proučili mu fatihu. 
ispred mezara Sultana Mehmeda 2. El-Fatiha
Odmah poslije toga posjetili smo džamiju Salahudina Ejubije, pored koje se nalazi i turbe našeg Mehmed paše Sokolovića, koji je bio veliki vezir (predsjednik vlade). Vidjeli smo i ceremoniju oko pripremanja djece za sunnet.
fotografija dječaka spremnog za sunnet
U sumrak posljednjeg dana krenuli smo na krstarenje Bosforom. Nismo ni znali da smo izabrali najbolji termin. U sumrak kada se pale svjetla na obalama Bosfora i osvjetljavaju mnogobrojne prelijepe vile sa obje strane, kada se pali svjetlo na mostovima i kada se sve to prelama i prelijeva u biserno čistoj vodi Bosfora. 
most na Bosforu noću
Bili su to zaista nezaboravni trenutci u kojima je uživao svaki dio tijela a duša se napajala novim ljepotama. Uz pjesme sevdalinke koje su nam pjevali Ašir i njegova raja, poželjeli smo da to traje što duže. Ali sve što je lijepo kratko traje. U subotu u 10,30 h krenuli smo nazad u domovinu.
I u dolasku i u povratku nismo imali niti jednog, pa ni sitnog problema. Svi smo bili zdravi, tako da niko nije zatražio niti jedan "Andol". Uz put smo učili Kur'an , tekbire, dove, jasin za šehide Srebrenice. Pjevali i veselili se povratku svom domu.
Svako putovanje je lijepo ako se čovjek ima gdje vratiti sa tog putovanja.
U Žepču smo bili u nedjelju 10.07. 2011.godine u 8,30 h.
zajednička fotografija
